U okviru kulturne manifestacije „Andrićevi dani 2026“, u petak, 6. novembra, u čitaonici Gradske biblioteke Travnik održani su Susreti bibliotekara Zapadnog Balkana i Europske unije, organizirani povodom 80 godina od osnivanja ove kulturne ustanove. Susreti su okupili predstavnike biblioteka i ustanova kulture iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije s ciljem razmjene stručnih iskustava, razgovora o savremenim izazovima bibliotekarstva i otvaranja novih mogućnosti međuinstitucionalne saradnje.
Program je započeo uvodnim obraćanjima direktora Gradske biblioteke Travnik prof. dr. Dženana Kosa i direktorice Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine mr. Adise Žero, čime je istaknuta važnost ovog jubileja, ali i potreba za kontinuiranim povezivanjem biblioteka i unapređenjem bibliotečko-informacijske djelatnosti. U uvodnom dijelu programa akademski glumac Hrvatskog amaterskog kazališta Matej Baškarad izveo je prolog iz romana „Travnička hronika“ Ive Andrića, čime je književno naslijeđe nobelovca i kulturna tradicija Travnika dobila posebno mjesto u obilježavanju ovog jubileja.
U Susretima su učestvovali: Anđela Ognjanović, direktorica, i Mirko Demić, dugogodišnji direktor, a sada urednik izdavačke djelatnosti Narodne biblioteke „Vuk Karadžić“ iz Kragujevca; Omer Mičijević, direktor Narodne biblioteke Mostar; Stanka Rađenović Stanojević, rukovoditeljica Odjeljenja za kulturno-obrazovne programe, odnose s medijima i izdavačku djelatnost JU Narodna biblioteka „Miroslav Luketić“ u Budvi; Elijas Rebronja, direktor Narodne biblioteke „Dositej Obradović“ iz Novog Pazara; prof. dr. Redžep Škrijelj, član Upravnog odbora Narodne biblioteke „Dositej Obradović“ u Novom Pazaru; Kemal Musić, direktor JU „Ratkovićeve večeri poezije“ iz Bijelog Polja; prof. dr. Dženan Kos, direktor Gradske biblioteke Travnik; mr. Adisa Žero, direktorica Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine; dr. sc. Nermin Ormanović, direktor Gradske biblioteke Zenica; mr. Ajša Šahinović, direktorica Gradske biblioteke Visoko i mr. Mirzada Vrbanjac, bibliotekarka JU Zavičajni muzej Travnik.
Susreti su realizirani kroz dva tematska panela. Prvi panel, „Iskustva u bibliotečko-informacionoj djelatnosti – tradicija, izazovi i savremene prakse“, bio je posvećen različitim aspektima rada savremenih biblioteka. Učesnici su predstavili djelatnosti i programe svojih ustanova, podijelili iskustva u razvijanju čitalačkih navika, posebno kod djece i mladih, te govorili o načinima približavanja knjige novim generacijama. Posebna pažnja posvećena je očuvanju pisane i zavičajne kulturne baštine, izdavačkoj djelatnosti, digitalizaciji bibliotečke građe i razvoju savremenih bibliotečkih usluga. Razgovaralo se i o značaju kulturno-obrazovnih programa, saradnji biblioteka s obrazovnim i drugim kulturnim ustanovama, povezivanju književnika i autora iz regiona, kao i o prilagođavanju rada biblioteka promjenjivim potrebama korisnika. Istaknuta je važnost biblioteke kao otvorenog prostora susreta, učenja, razmjene znanja i kulturnog djelovanja.
Drugi panel, „Projektna saradnja i partnerstva među javnim bibliotekama: iskustva i nove mogućnosti“, otvorio je prostor za razgovor o zajedničkim projektima, razmjeni znanja i iskustava, povezivanju kulturnih programa i razvoju dugoročnih partnerstava među ustanovama. Razgovaralo se i o značaju zajedničkih stručnih edukacija, razmjene bibliotekara, povezivanja biblioteka s muzejima i drugim kulturnim ustanovama te mogućnostima realizacije programa koji bi se predstavljali u više gradova. Posebno su istaknuti značaj međusobne podrške, razmjene dobrih praksi i pretvaranja postojećih ideja u konkretne zajedničke aktivnosti.
U okviru završne diskusije, posvećene konkretnim prijedlozima i mogućnostima buduće saradnje, posebno je istaknuta potreba za zajedničkim projektima digitalizacije zavičajnih zbirki. Omer Mičijević predložio je da Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine preuzme ulogu nosioca regionalno značajnog projekta digitalizacije zavičajne građe, uz uključivanje zainteresiranih biblioteka i njihovo stručno osposobljavanje za realizaciju aktivnosti. Prema ovom prijedlogu, digitalizirane zbirke bile bi dostupne na zajedničkoj platformi, čime bi se omogućio pristup zavičajnoj građi različitih biblioteka i povećala njena vidljivost i dostupnost istraživačima i široj javnosti. Kao važni preduslovi za realizaciju projekta istaknuti su stručni kapaciteti, iskustvo i mogućnosti Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u pripremi i realizaciji projekata. Mičijević je predstavio i inicijativu „Prevencija digitalnog autizma – 5 dana bez ekrana“, usmjerenu na podizanje svijesti o utjecaju prekomjerne upotrebe digitalnih uređaja, posebno kod djece i mladih.
Podršku ovoj inicijativi dala je mr. Ajša Šahinović, naglašavajući da digitalizacija zahtijeva značajna finansijska sredstva i odgovarajuću tehničku infrastrukturu, zbog čega je zajedničko djelovanje posebno važno za biblioteke manjih lokalnih zajednica. Istakla je da zavičajne zbirke, rijetka izdanja i lokalna periodika predstavljaju građu od posebne vrijednosti koju je potrebno sistematski zaštititi i učiniti dostupnom. Biblioteke iz manjih sredina mogu doprinijeti realizaciji projekta kroz pripremu građe, stručnu i administrativnu podršku te saradnju u pisanju projektnih prijedloga i apliciranju za sredstva.
U nastavku razgovora Anđela Ognjanović istakla je potrebu za intenzivnijim povezivanjem biblioteka iz Bosne i Hercegovine i Srbije u okviru međunarodnih projekata. Govoreći o iskustvima Narodne biblioteke „Vuk Karadžić“ iz Kragujevca, posebno je naglasila značaj očuvanja tradicionalne slikovnice i njenog vraćanja u čitalačke navike djece. Predstavila je ideju putujuće izložbe najznačajnijih starijih slikovnica, kojom bi se njihova kulturna, historijska i edukativna vrijednost približila korisnicima u partnerskim sredinama, uz istovremeno razvijanje savremenih pristupa promociji čitanja. Pozvala je biblioteke da se aktivnije uključe u buduće međunarodne projekte, ističući potrebu za ravnotežom između očuvanja tradicije i razvoja novih bibliotečkih usluga, uključujući elektronske i audio knjige.
Mogućnosti zajedničkog apliciranja na međunarodne programe podrške kulturi i književnosti otvorio je Kemal Musić, posebno ukazujući na program Kreativna Europa kao priliku za povezivanje ustanova i realizaciju zajedničkih projekata. Kao jedan od prijedloga istaknuto je povezivanje biblioteka i književnih institucija u projektu koji bi obuhvatio izbor književnih djela i njihovo prevođenje putem profesionalnih prevodilaca, čime bi se dodatno unaprijedila regionalna književna razmjena i međunarodna vidljivost autora.
Stanka Rađenović Stanojević predstavila je mogućnosti saradnje Narodne biblioteke „Miroslav Luketić“ iz Budve s bibliotekama regiona, ističući značaj društvenih mreža i digitalnih platformi u predstavljanju bibliotečkih aktivnosti. Posebno je podržala inicijativu „Pet dana bez ekrana“, prepoznajući njen potencijal u razvijanju čitalačkih navika i kvalitetnijem provođenju vremena djece i mladih. Najavila je i mogućnost pokretanja inicijative za organiziranje regionalnog skupa bibliotekara u Budvi, čime bi se otvorio dodatni prostor za stručnu razmjenu i povezivanje biblioteka.
Prijedlog za zajedničko istraživanje i predstavljanje historijske građe koja povezuje Kragujevac, Travnik i Novi Travnik iznio je Mirko Demić. Ukazao je na mogućnost pripreme zajedničke izložbe o stanovnicima Kragujevca koji su u prošlosti živjeli i radili u Travniku i Novom Travniku, posebno u kontekstu razvoja namjenske industrije, oslanjajući se na svjedočanstva, sjećanja i dostupnu periodičnu građu. Inicijativa je dodatno razrađena kroz prijedlog mr. Mirzade Vrbanjac da se najprije utvrde postojeći fondovi i građa u bibliotekama i muzejima, a potom pripremi zajednički istraživački i izložbeni projekat, koji bi mogao biti predstavljen u digitalnom i fizičkom obliku u više gradova.
Dr. sc. Nermin Ormanović predložio je uspostavljanje regionalne web-platforme koja bi povezivala biblioteke i omogućila zajedničko predstavljanje njihovih aktivnosti, programa, promocija, izložbi i drugih kulturnih sadržaja. Takva platforma predstavljala bi prostor za kontinuiranu razmjenu informacija, bolju vidljivost rada biblioteka i jednostavnije povezivanje ustanova, uz mogućnost daljnjeg razvoja zajedničkih projekata.
Direktorica Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine mr. Adisa Žero ukazala je na mogućnosti uključivanja biblioteka u procese digitalizacije i predstavljanja starih izdanja na digitalnim platformama. Kao važan korak predloženo je da zainteresirane ustanove odaberu manji broj reprezentativnih izdanja iz svojih fondova, pripreme građu i uključe bibliotekare u zajedničke stručne edukacije, nakon kojih bi se pristupilo konkretnim aktivnostima digitalizacije. Istaknute su i prednosti korištenja bibliotečkih sistema, uključujući COBISS, u obradi i organizaciji digitalnih zbirki, kao i mogućnost zajedničkog predstavljanja digitalizirane građe kroz izložbene i druge promotivne sadržaje.
Završnim obraćanjem prof. dr. Dženan Kos zahvalio je učesnicima na dolasku i doprinosu programu, ističući značaj njihovog povezivanja u Travniku povodom jubileja Gradske biblioteke. Uputio je poziv bibliotekama i ustanovama kulture da svoje programe, projekte i sadržaje predstave u okviru „Andrićevih dana 2027“, kao gostujući i partnerski programi međunarodnog karaktera. Posebno je naglasio mogućnost razmjene književnih promocija, zavičajnih zbirki, izložbi i drugih kvalitetnih kulturnih programa, čime bi se saradnja ostvarena na Susretima nastavila kroz konkretne aktivnosti u različitim sredinama.
U okviru programa predstavljena je i mobilna aplikacija Bibliobus, koju je razvio Amer Lopo, učenik četvrtog razreda Gimnazije informacionih tehnologija Mješovite srednje škole „Travnik“. Aplikacija je nastala kao rezultat IT Reboota, jedne od najvećih IT konferencija u Bosni i Hercegovini, te predstavlja konkretan primjer kako znanje i kreativnost mladih mogu doprinijeti unapređenju rada kulturnih ustanova. Njena primjena omogućit će modernizaciju rada Bibliobusnog odjeljenja Gradske biblioteke Travnik, efikasniju organizaciju usluga i bolju dostupnost knjige korisnicima. Predstavljanje ovog projekta posebno je značajno jer potvrđuje potencijal mladih ljudi da svojim idejama i znanjem aktivno učestvuju u digitalizaciji i razvoju lokalne zajednice.
Susrete su moderirali prof. dr. Amela Bajrić Subašić i Tarik Dautović, koji su kroz tematski osmišljene razgovore usmjeravali diskusiju prema iskustvima, konkretnim primjerima dobre prakse i mogućnostima buduće saradnje.
Završna diskusija potvrdila je da među bibliotekama postoji značajan prostor za zajedničko djelovanje, posebno u oblasti digitalizacije zavičajnih zbirki, zaštite kulturne baštine, razvoja regionalnih platformi, međunarodnih projekata, promocije čitanja i razmjene programskih sadržaja. Susreti su tako, osim stručne razmjene, otvorili mogućnost uspostavljanja novih partnerstava i realizacije inicijativa koje će povezivati biblioteke i njihove zajednice u narednom periodu. Organizator Susreta bila je Gradska biblioteka Travnik, a program je realiziran u okviru „Andrićevih dana 2026“, kulturne manifestacije koja ove godine obilježava 50. put u Travniku.
