U okviru kulturne manifestacije „Andrićevi dani 2026“, Gradska biblioteka Travnik organizirala je promociju knjige „Nazivlja Novog Pazara“ autora Jahje Fehratovića, namijenjenu učenicima srednjih škola s područja općine Travnik. Susret je bio posvećen djelu koje kroz književno oblikovane priče o nazivima mjesta otvara prostor za promišljanje o jeziku, historiji, identitetu i načinima na koje zajednice čuvaju vlastito pamćenje.
Jahja Fehratović, filolog, književnik i univerzitetski profesor, u svom naučnom i književnom radu povezuje istraživanje jezičkog i kulturnog naslijeđa s različitim oblicima književnog izražavanja. U knjizi „Nazivlja Novog Pazara“ ta se interesovanja susreću u pripovijedanju koje historijske tragove, predanja i sjećanja pretvara u književne priče, dajući prostoru novu dimenziju značenja.
O knjizi je govorio promotor prof. dr. Dženan Kos, direktor Gradske biblioteke Travnik, osvrćući se na njenu tematsku i književnu slojevitost te značaj istraživanja nazivlja za razumijevanje historije i kulturnih posebnosti jednog prostora. Istakao je da Fehratović toponime ne posmatra samo kroz njihovo jezičko porijeklo nego i u širem kulturno-historijskom kontekstu, istražujući značenja koja su se tokom vremena sačuvala u prostoru i kolektivnom pamćenju stanovništva. Posebno je ukazao na vrijednost autorovog pristupa koji, kroz istraživanje naziva različitih lokaliteta, česmi i drugih mjesta, otkriva kulturne slojeve i tragove prošlosti Novog Pazara.
U središtu Fehratovićevih „Nazivlja“ nalaze se imena mjesta koja, osim svoje osnovne funkcije označavanja prostora, u sebi nose slojeve prošlih vremena. Nazivi naselja, brda, voda i drugih lokaliteta postaju polazišta za priče o ljudima, njihovim sudbinama, običajima, susretima i historijskim okolnostima. Ono što se na prvi pogled čini tek geografskom odrednicom, u književnom oblikovanju otkriva se kao prostor sačuvanog iskustva i kolektivnog pamćenja.
Autor u knjizi povezuje različite izvore i oblike kazivanja, od usmenih predanja i historijskih zapisa do ličnih reminiscencija i književne imaginacije. Takvim pristupom prošlost ne predstavlja kao zatvoren i konačno utvrđen niz događaja, nego kao slojevitu cjelinu čije se značenje otkriva kroz priče, detalje i tragove koji su ostali sačuvani u jeziku i prostoru. Književnost tako postaje način da se ono što nije uvijek obuhvaćeno velikim historijskim zapisima približi savremenom čitaocu.
Govoreći o nazivima mjesta, Fehratović je posebno ukazao na njihovu povezanost s različitim vjerskim, kulturnim i civilizacijskim utjecajima. Istakao je da su mnoga od tih imena nastajala prirodno, kao rezultat života i susreta ljudi na određenom prostoru, te da su se, uprkos historijskim nastojanjima da budu potisnuta ili zamijenjena, očuvala do danas. U njihovoj postojanosti ogleda se i slojevita isprepletenost balkanskog čovjeka, čiji su se jezik, običaji i kultura oblikovali kroz susrete i međusobno prožimanje različitih naroda i civilizacija.
Posebna vrijednost knjige ogleda se i u njenoj pripovjedačkoj raznovrsnosti. Fehratović spaja historijsko i dokumentarno s umjetničkim, oblikujući tekstove koji istovremeno informiraju, potiču znatiželju i ostavljaju prostor za različita čitalačka tumačenja. Novi Pazar i Sandžak u ovom djelu nisu predstavljeni samo kao geografski prostor nego i kao područje susreta kultura, jezika, tradicija i ljudskih iskustava, čiji se tragovi prenose kroz generacije.
Kroz tri kompozicione cjeline, „Pamćenje“, „Toponim priča“ i „Ep i mit“, autor donosi različite oblike kazivanja u kojima se susreću historijski i arhivski zapisi, usmena predanja, lična sjećanja i književna interpretacija. Činjenice i predanja tako prerastaju u priče koje čitaoca vode kroz slojevitu prošlost Novog Pazara i sandžačkog prostora, ostavljajući mu mogućnost vlastitog razumijevanja i tumačenja. Promocija je učenicima srednjih škola pružila priliku da književnost sagledaju i izvan uobičajenih tematskih okvira, upoznajući se s djelom koje pokazuje kako nazivi mjesta mogu biti polazište za otkrivanje historije, načina života i kulturnog naslijeđa jednog kraja. Susret je ujedno ukazao na značaj očuvanja jezika, predanja i sjećanja kao važnih nosilaca kulturnog identiteta.
