U čitaonici Gradske biblioteke Travnik, u okviru kulturne manifestacije „Andrićevi dani 2025“, održana je promocija knjige „Novopazarski zapisi – Rječnik govora Novog Pazara iz 1734. godine“ autora Sime Budmanija, dubrovačkog trgovca koji je u 18. stoljeću boravio u Novom Pazaru. Knjigu je priredio Elijas Rebronja, direktor Narodne biblioteke „Dositej Obradović“ iz Novog Pazara, a izdavač je JU Ratkovićeve večeri poezije iz Bijelog Polja. Knjigu su predstavili direktor JU Ratkovićeve večeri poezije i predstavnik izdavača Kemal Musić, prof. dr. Jahja Fehratović i priređivač Elijas Rebronja. Promociju je moderirala prof. dr. Amela Bajrić.
Profesor Rebronja je više godina radio na sistematizaciji i objedinjavanju leksikografske građe koju su činili originalni „Novopazarski zapisi“ i „Rječnik iz 18. vijeka“. Ideja da se posveti ovoj tematici javila se još za vrijeme njegova studija, kada je ime Sime Budmanija bilo često spominjano među značajnim leksikografima čije su građe koristili i Vuk Karadžić i Đuro Daničić.
Knjiga sadrži oko 450 dešifrovanih i objašnjenih riječi, kao i 40 poslovica, izreka i fraza, koje su se koristile u svakodnevnoj komunikaciji stanovništva Novog Pazara u 18. stoljeću. Riječi su predstavljene uz prijevod na tada korišteni italijanski jezik, što dodatno potvrđuje značaj ovog djela kao jezičkog mosta između različitih naroda i kultura koje su u tom vremenu trgovale i živjele u Novom Pazaru. Rebronja je istakao da su se ove riječi koristile ne samo u Novom Pazaru, već i u širem sandžačkom području te da se mnoge i danas mogu čuti u govoru.
Kako je kazao Kemal Musić, ova vrijedna knjiga čuva riječi koje su se nekada koristile u novopazarskom kraju i cijelom Sandžaku. Neke od tih riječi danas su zaboravljene, dok se druge i dalje mogu čuti u govoru ljudi s tog područja.
Prof. dr. Jahja Fehratović istakao je da je „Simo Budmani bilježio najvažnije leksičke jezgre koje su bile korisne u 18. stoljeću, posebno trgovcima iz Dubrovnika. Iako rukopis nije sačuvan u cjelosti, fragmenti koji su preživjeli predstavljaju vrijedan trag novopazarskog govora. Pretpostavlja se da je originalni rukopis sadržavao i opise običaja i svakodnevnice trgovačkog svijeta, što dodatno potvrđuje kontinuitet kulturne i jezičke baštine ovih prostora“. Govorio je i o značaju ovog leksikografskog djela, posebno u kontekstu očuvanja jezičkog, kulturnog i identitetskog naslijeđa naroda Sandžaka. Istakao je da knjiga predstavlja rijedak dokument jezičke historije, koji ne samo da svjedoči o bogatstvu jezika tog vremena, nego i o razvijenoj trgovini, međunarodnim vezama i dinamičnom životu na prostoru Novog Pazara. U svom obraćanju, prof. dr. Fehratović naglasio je da „jezik ne živi samo u knjigama i arhivima, već u našoj svijesti, govoru, svakodnevnom izražavanju – i zato ovakva djela imaju neprocjenjivu vrijednost u očuvanju našeg kulturnog pamćenja“.
„Iz ovih zapisa možemo vidjeti kako su ljudi tada živjeli, čime su se bavili, kako su gradili kulturni identitet i kako su razmišljali. Rječnik ne otkriva samo jezik, već i duh vremena, način života, običaje i međuljudske odnose. Namjerno sam ostavio dio građe neobrađenim – oko 200 riječi – jer vjerujem da mladi istraživači jezika trebaju nastaviti ovo važno istraživanje“, naglasio je profesor Rebronja.
Djelo je izuzetno vrijedno za lingviste, historičare, filologe, kao i za sve one koji se bave kulturnim naslijeđem i identitetom prostora jugoistočne Evrope. Konačno, „Novopazarski zapisi“ doprinose boljem razumijevanju jezičkih dodira, migracija, trgovinskih veza i života u višenacionalnoj i višekonfesionalnoj sredini kakva je regija Sandžaka.
