Predstava „Medeja“ inspirisana djelom grčkog tragičara Euripida, u režiji Stevana Bodrože, nastala u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, premijerno je izvedena krajem januara ove godine na matičnoj sceni ovoga pozorišta.
S druge strane, izvodeći svoju jubilarnu 75. umjetničku sezonu, Bosansko narodno pozorište Zenica je večeras u saradnji sa Gradskom bibliotekom Travnik kao organizatorom kulturne manifestacije „Andrićevi dani 2024“ i Centrom za kulturu Općine Travnik kao suorganizatorom i domaćinom izvođenja predstave travničkoj publici predstavilo klasičnu antičku tragediju na Velikoj sceni Centra za kulturu.
Glumac Nusmir Muharemović, koji igra lik Jasona, izrazio je zadovoljstvo zbog prilike da glumci Bosanskog narodnog pozorišta Zenica izvedu ovu predstavu pred travničkom publikom, te naglasio da je ovo prvo gostovanje „Medeje“ izvan matične scene. Posebno se osvrnuo na izazov igranja antičke grčke tragedije, koju smatra jednim od najzahtjevnijih dramskih žanrova.
Direktor Centra za kulturu Općine Travnik, mr. Taik Ganić, istakao je važnost ovih projekata s kojima se zapravo ispunjava misija Centra za kulturu, velikom posjetom publike, a što sve skupa daje smisao djelatnostima koje ustanova na čijem je čelu obavlja. Također, naglasio je da u okviru saradnje sa Gradskom bibliotekom Travnik Centar za kulturu aktivno doprinosi organizaciji „Andrićevih dana“, dok je Bosansko narodno pozorište Zenica redovan gost travničkih festivala.
Direktor Gradske biblioteke Travnik, doc. dr. Dženan Kos, najavio je nastavak saradnje sa Bosanskim narodnim pozorištem Zenica i Studio Teatrom Zenica, u pogledu organizacije premijere drame „Hasanaginca“ već početkom naredne godine. U pogledu organizacije izvedbe travničke premijere „Medeje“ istakao je da je na ovome projektu uz zaposlenike Gradske biblioteke Travnik i Centra za kulturu Općine Travnik radilo 27 ljudi iz Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, odnosno 13 glumaca i 14 članova tehničkog osoblja. Ove informacije posebno su važne zbog toga što se u kulturi često nailazi na finansijske probleme i neizvjesnost osiguranja elementarnih uslova za rad kao paradokse nevjerovatnim naporima, energiji i posvećenosti kulturnih radnika.
Režiser Stevan Bodroža opisuje Euripida kao prvog psihologa zapadne dramaturgije, ističući kako se suočavanje s ljudskim problemima i dubinama psihe, posebno u kontekstu gubitka voljene osobe, otkriva pravo lice čovjeka. U karakteru Medeje prepoznajemo snažan ponos i bol, ali i „narcističku ranu“ koja otežava zdravo oslobađanje od bola, vodeći ka patologiji. Bodroža naglašava kako Euripidovo prikazivanje ovog potonuća ostaje precizno i moderno, podsjećajući nas na važnost mentalnog zdravlja i podršku koju često ne prepoznajemo.
U savremenom kontekstu, „Medeja“ dodatno ističe sukob kultura i osjećaj nepripadnosti, posebno među izbjeglicama. Medeja, kao strankinja, simbolizuje strah i ksenofobiju, dok njena priča oslikava licemjerje navodnog prihvatanja. Njen krik odražava patnju obespravljenih koji bježe od svojih domovina, suočavajući se s još većim izazovima, čime se dodatno produbljuje tema emocionalne hladnoće i koristoljublja. U predstavi igraju: Lana Delić, Nusmir Muharemović, Snežana Vidović, Selma Mehanović, Faketa Salihbegović-Avdagić, Siniša Vidović, Saša Handžić, Benjamin Bajramović, Sabina Kulenović, Osman Efendić, Alem Hamzić i Muhamed Jusić. Dramaturgiju i jezičku adaptaciju potpisuje Nedžma Čizmo, dok je scenografiju i kostimografiju osmislila Sabina Trnka. Saradnik za govor bio je Mehmed Porča, a muziku je komponovao Igor Kasapović. Scenski pokret i koreografiju potpisuje Emir Fejzić. Prijevod teksta uradio je prof. dr. Gordan Maričić. Producent je Miroljub Mijatović, izvršni producent Denis Krdžalić, inspicijent Abidin Čolaković, a asistentica produkcije Dunja Pašajlić.
