Večeras je na Kamernoj sceni Centra za kulturu općine Travnik u organizaciji Gradske biblioteke Travnik upriličeno predstavljanje knjige priča „Rat“ autora Miljenka Jergovića. Uz autora, govorili su prof. dr. Muris Bajramović i doc. dr. Dženan Kos.
Miljenko Jergović rođen je 1966. godine u Sarajevu, a trenutno živi u Zagrebu. Istaknuti je pisac, novinar i esejist, poznat po raznovrsnom opusu koji obuhvata romane, pripovijetke, poeziju, eseje i dramu.
Njegovi značajni romani su „Buick Rivera“ , „Dvori od oraha“ ,„Otac“ i „Rod“, dok su među njegovim najpoznatijim djelima zbirka pripovijedaka „Sarajevski Marlboro“ i poezija poput „Opservatorija Varšava“. Jergović je autor brojnih članaka i eseja, a istakao se i dramom „Kažeš anđeo“.
Za svoje književno stvaralaštvo, Jergović je primio mnoge prestižne nagrade, uključujući nagradu „Meša Selimović“ i „Angelus“ za najbolju knjigu srednjoeuropskog pisca.
Ovaj nagrađivani književnik, novinar i kolumnist, dobitnik je „Književne nagrade Andrićevih dana“ za zbirku priča „Trojica za Kartal“ na svečanoj dodjeli održanoj u Travniku u okviru kulturne manifestacije „Andrićevi dani 2023“.
Njegova djela su prevedena na više od 20 jezika, čime je postao prepoznatljiv i izvan granica Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Nakon zbirki „Sarajevski Marlboro“ i „Trojica za Kartal“, Miljenko Jergović donosi još jednu posvetu gradu pod opsadom, ovoga puta neimenovanom. Kroz više od stotinu fragmenata iz života ljudi okruženih smrću, „Rat“ prikazuje košmaran i nadrealan aspekt rata. Jergovićevi likovi, bez imena i nacionalnosti, egzistiraju samo kroz svoja iskustva. Njihovi postupci vođeni su izvitoperenom logikom rata, gdje normalni ljudi često djeluju na načine koje bi u miru teško mogli zamisliti. Ova knjiga istražuje ljudsku dušu, psihologiju zajednice i potrebu za osvetom, prikazujući rat kao prostor krajnjeg nadrealizma.
Prof. dr. Bajramović je spomenuo kako autor u svojoj prethodnoj knjizi „Trojica za Kartal“ kaže: „Tamo gdje ime biva sudbinom, ne postoji antička tragedija”. U novoj knjizi „Rat“ nema imena a autor koristi inovativni stil pripovijedanja, stvarajući mozaik fragmenata života kroz zanimanja likova (urar, postolar, zidar, hirurg). Ovaj pristup naglašava redukcionizam identiteta temeljen na profesiji, istovremeno postavljajući pitanje univerzalnosti priča o ratu i vrijednosti svakog ljudskog života. Svaki lik, iako sveden na svoje zanimanje, nosi duboku ljudsku vrijednost, a nestanak bilo kojeg života postaje kosmička tragedija koja mijenja svijet. Kroz ovaj mozaik priča, autor poručuje da smo svi zrcalo svijeta, a da se svijet zrcali u nama.
Jergoviću je blizak koncept mozaika, jer su u „Ratu“ tekstovi kratki fragmenti u kojima nema prostora za razvoj lika ili sudbine. U tom kontekstu ime je suvišno, dok je zanimanje ključno jer ono sadrži aktivitet, tipične reakcije, moralitet i etičke granice lika. Karakterizacija likova kroz zanimanja povezuje se s bajkama i narodnim pričama ali autor nastoji da ti fragmenti budu defolklorizirani, stvarajući novu cjelinu koja oslikava mračnu stvarnost ljudske prirode. Prema njegovim riječima posebno je izazovno pisanje bez lokalnih i identitetskih oznaka.
Doc. dr. Dženan Kos kazao je da je priča o ratu priča o ljudskom zlu koje se skriva u najdubljim kutovima ljudske psihe i duše. U kontekstu romana Ibrišimovića, koji istražuje pokušaj sprječavanja tog zla, također naglašava da je ljudska civilizacija danas na vrhuncu svog moralnog kolapsa. Na pitanje kako zaustaviti to zlo, Jergović je kazao da svaki čovjek može biti onaj koji spašava svijet, počevši od malog prostora oko sebe. Svijet će spasiti samo nekolicina onih, koji često neće ni biti svjesni svog utjecaja. Također dodaje da je moć svakog pojedinca veća nego što se čini jer prava promjena počinje od nas samih i napominje da, iako živimo u vremenu u kojem su emocije snažno ispoljavane i dokumentirane, ovo vrijeme nije nužno strašnije od prethodnih.
Jergović ističe da ovo nije knjiga o konkretnom ratu, već o životu u gradu pod opsadom, gdje su ljudi okruženi patnjom, bolom i smrću te da je „rat“ najznačajniji događaj u našim životima, utjelovljujući neprolazne posljedice koje traju i trideset godina nakon primirja. Iako knjiga ne prikazuje izravno njegovo lično iskustvo, on osjeća povezanost s životom u gradu pod opsadom. Svako poglavlje ove knjige može se čitati kao zasebna priča, no prava snaga tek dolazi do izražaja kada se ona sagledaju u cjelini. Autor naglašava važnost čitanja knjige redom, kako bi se izbjegla zbrka u vremenu i stvorila jasna slika opsade koja nalikuje košmaru iz kojeg nema izlaza. Rat je tako ne samo hronika, već i duboka analiza ljudskih sudbina u nesigurnim vremenima.
